Najčešće internetske prevare i kako se zaštititi?

Najčešće intenetske prevare

PHISHING PREVARE

Phishing je najčešća internetska prevara. Glavni je cilj doći do vaših povjerljivih podataka, kao što su detalji o bankovnim računima, lozinke društvenih mreža i slično, jer takvi podaci prevarantima pružaju mogućnost da dođu do vašeg identiteta i novca.

Prevaranti vam traže broj računa, korisničko ime, lozinke, broj kreditne kartice i PIN te će vam uz uvjerljive razloge objasniti i zašto ih trebaju, poput unaprjeđivanja sigurnosnog sistema, verifikacije računa i nalog i slično. Treba da znate: vaša vas banka putem telefona, emaila ili SMS poruke nikada neće tražiti PIN ili neki od takvih osjetljivih ličnih podataka.

Ako stvarno niste sigurni u istinitost poruka koje dobijete, uvijek nazovite banku i provjerite jesu li zaista oni slali poruke i tražili neke podatke.

PREVARE LOGIN PODACIMA

Jeste li ikada provjeravali URL internetskih stranica na kojima se povezujete s vašim računom? Vjerojatno niste, ali trebali biste.

Što je i kako izgleda URL neke stranice?

URL je engleska skraćenica za ono što u običnom govoru nazivamo adresa internetske stranice. Svaka adresa ima nekoliko elementa.

Protokol


Uređeni sustav za komunikaciju uređaja koji se spajaju, najčešći je HTTP, odnosno HTTPS (oznaka “S“ označava sigurnost veze, ako nema oznake “S“ veza nije potpuno zaštićena) ponekad umjesto HTTPS na mjestu adrese internetske stranice možete vidjeti mali katanac koji je zaključan ako je stranica zaštićena, odnosno katanac je otključan ako stranica nije zaštićena. 

Mobilni bankar ima stranicu sa HTTPS.

Ime poslužitelja ili naziv domene

Staza do sadržaja
Sve nakon prve kose crte označava stazu, odnosno put do sadržaja koji želite gledati ili čitati.

Primjer URL adrese koja je zaštićena:  HTTPS://www.moj-bankar.ba

UCJENE

Primjer prvog su poruke koje vam prevaranti šalju emailom u kojima tvrde da posjeduje privatne snimke žrtve, jer je “hakirao“ njihov računar.  Ovakvom ucjenom prevarant traži uplatu novca na račun. Ako ste dobili poruku ovakvog sadržaja, vjerojatnije je da su baze podataka nekih stranica koje koristite bile ukradene nego da ste osobno “hakirani“.   

Problem, naime, nastaje kada se baza podataka određene stranice (poput Googla, Facebooka i slično) hakira, tada prevarant ili skupina prevaranata kopira informacije iz baze podataka svih korisnika te upravo te podatke proda ili upotrijebi za svoju vrstu prevare. Ako ste bili među članovima/korisnicima te stranice, na popisu je i vaša e-pošta, na koju se onda šalje jedno od takvih pisama kojima se pokuša “izvući“ novac.

PISMA DALEKIH BOGATIH ROĐAKA

Slična prevara dogođa se gotovo svake godine, a najveća je bila  2014. kada se tzv. advokat iz Ujedinjenih Arapskih Emirata putem emaila javljao žrtvama da su nasljednici velike svote novaca nekog dalekog bogatog rođaka. Od žrtava bi tražio podatke kako bi izvršio uplatu, a kako bi se uopće započela procedura uplate, od žrtava bi prije svega zahtijevao da se plati i njegova usluga. Iako na prvu djeluje poprilično naivno, prevarant je priču vrlo detaljno razradio.

KAKO NE UPASTI U ZAMKU PREVARA

Kako ne biste nasjeli na prevare, najvažnija je digitalna pismenost. Čitajte o digitalnoj komunikaciji i ne nasjedajte na lakomislene poruke. Osim čitanja, provjeravajte sve što se može provjeriti, od URL-a stranica, do autentičnosti poruka. Ne upisujte lične podatke bilo gdje, već samo na mjesta koja pouzdano znate.  Lančane poruke je najbolje ignorisati i ne prosljeđivati. Nemojte bilo gdje i bilo što potvrđivati sa “Ok” ili “I agree”. Pažljivo pročitajte što se od vas traži.